Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Lipik – Pakrac“
Napredak radova na najvećem infrastrukturnom projektu na području gradova Pakraca i Lipika
Dana 7.12.2021. godine u prostorijama Poduzetničkog centra Pakrac predstavnicima medija prezentiran je napredak radova na najvećem infrastrukturnom projektu koji se realizira na području Pakraca te Lipika, preciznije “POBOLJŠANJE VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE LIPIK-PAKRAC”
Ugledni gosti konferencije bili su g. Davor Vukmirić – zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda, g. Marijan Pierobon – direktor tvrtke nositelja projekta VODE LIPIK d.o.o, gđa Anamarija Blažević – saborska zastupnica i gradonačelnica Pakraca te gradonačelnik Lipika g. Vinko Kasana.
TEHNIČKE POJEDINOSTI PROJEKTA
Projekt obuhvaća rekonstrukciju, dogradnju i proširenje više od 36 kilometara vodoopskrbnog sustava, od čega izgradnju 4,1 kilometar novog dovodnog cjevovoda Pakrac-Lipik, rekonstrukciju 7 kilometara dovodnog cjevovoda Gaj-Dobrovac te rekonstrukciju 25,1 kilometar vodoopskrbne mreže. Također je predviđena izgradnja 33,4 kilometra i rekonstrukcija 22 i pol kilometra, sveukupno 56 kilometara sustava odvodnje. Tu je i izgradnja 18 crpnih stanica, a projekt obuhvaća radove u dijelovima deset naselja: Pakrac, Prekopakra, Kusonje, Filipovac, Lipik, Dobrovac, Japaga, Gaj, Kukunjevac i Donji Čaglić.
Okupljenim predstavnicima medija te gostima medijske konferencije na početku se obratio g. Marijan Pierobon, direktor tvrtke VODE LIPIK d.o.o. koji je pritom istaknuo kako ga u projektu „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Lipik – Pakrac“ veseli da se radovi odvijaju i realiziraju po dinamičkom planu i za sada nije upitan rok završetka izvođenja radova. Nadalje, istaknuo je: “Do danas je na radovima odvodnje realizirano preko 39 kilometara cjevovoda što je oko 79% ukupno ugovorenih radova dok je u vodoopskrbi ugrađeno preko 32 kilometra cjevovoda što je oko 89% planiranog projekta. Od ukupno 851 dan koliko je ugovoreno za izvođenje radova, potrošeno je 642 dana, što je oko 75% vremena“. Zaključno, g. Pierobon je izjavio da će se kroz ovaj projekt izgraditi i rekonstruirati ukupno 92 kilometra infrastrukture na području Pakraca i Lipika.
„Ovo je najveći projekt u posljednjih nekoliko desetljeća. Naša ionako stara i potrošena infrastruktura dodatno je uništena u Domovinskom ratu i zato ovaj projekt za nas ima veliko značenje. Svi naši razvojni projekti su vezani uz završetak projekta aglomeracije i zato veseli podatak da smo na oko 75% realizacije projekta.“, rekla je saborska zastupnica te gradonačelnica Pakraca gđa Anamarija Blažević.
Gradonačelnik Lipika g. Vinko Kasana ovaj projekt je već ranije u više navrata nazvao projektom svih projekata te prisnažio: „Ovo je najveći projekt s najmanje problema što dokazuje da je projekt dobro postavljen od samoga početka i primjer je dobre prakse. Posebno me veseli čuti da je dinamički plan u roku, čak što više u nekim segmentima su radovi i ispred vremena. Tome pridonosi dobra komunikacija „Voda Lipik“, izvođača radova, predstavnika Hrvatskih voda, a moram istaknuti i dobar rad i praćenje stručnih službi naših gradova.“
Na kraju se uzvanicima obratio cijenjeni gost – g. Davor Vukmirić, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda koji je pohvalio dionike i projekt „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Lipik – Pakrac“ te nastavio da s punom odgovornošću može reći da je ovo besprijekoran projekt. „Na ovako velikom projektu naravno da je bilo i problema, ali su oni uspješno riješeni, prije svega odličnom komunikacijom i partnerskim odnosom“. Istom prilikom g. Vukmirić izrazio je zahvalu i čestitke g. Marijanu Pierobonu – direktoru „Voda Lipik“, svim stručnim službama gradova Pakraca i Lipika te izvođačima radova, ali i drugim suradnicima na projektu. „Kada ovaj projekt bude okončan, ovi gradovi će stvoriti pretpostavke i za gospodarski rast i za civilizacijski iskorak!“
Komunalna tvrtka. „VODE LIPIK d.o.o.“ je nositelj projekta „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Lipik-Pakrac“ ukupne vrijednosti do 191.933.010,50 kn od čega je do 110.389.119,39 kn sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda.
